Na varaždinskom FOI-u održava se 6. Rotary Business Forum, a tema je „Obrazovanje za 21. stoljeće“. Kako je naglasio Dragutin Hainš, predsjednik Rotary kluba Varaždin 1181, aktualnost teme nije mogla zaobići rotarijansku zajednicu:
- I mi se želimo uključiti u ovu vrlo žustru diskusiju koja se vodi u medijima i na društvenim mrežama i dati svoj doprinos raspravljajući o tome što želimo od obrazovanja, kakvo obrazovanje želimo, što želimo pružiti našoj djeci.
Rotarijanci su uspjeli okupiti iznimne paneliste, među kojima je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
- FOI je baš dobar primjer obrazovanja za 21. stoljeće, budući da su neke važne komponente ovdje zastupljene već duži niz godina. Prije svega to je tehnologija u poučavanju, ali i interdisciplinarnost, što znači da se ne orijentiramo samo ka tome da radimo, proizvodimo, obrazujemo i učimo u jednom području, već da imamo široka znanja – važna su fundamentalna znanja, ali i vještine koje se danas cijene. Važno je "učiti kako učiti" i primjenjivati znanje u različitim drugim područjima – rekla je ministrica. Dodala je kako reforma obrazovanja mora biti takva da obuhvati tri stvari; dobru pripremu naših mladih ljudi za zapošljavanje i samozapošljavanje, zatim osobni rast i razvoj, ali i razvoj za aktivno građanstvo.
- To je sve ono što je važno u nekom osnovnom i srednjem obrazovanju, a onda, kako idemo dalje u strukovno ili visoko obrazovanje, treba staviti naglasak na pojedine komponente, posebice one koje su vezane uz razvoj za buduće potrebe tržišta rada. Za 21. stoljeće digitalne vještine postaju sve važnije – zaključila je Divjak.
Prof. dr. sc.Ivan Đikić istaknuo je kako se prije svega treba fokusirati na potrebe mladih u Hrvatskoj, a to je kvalitetno obrazovanje koje gleda u budućnost i koje im daje mogućnost da imaju znanje, da ostvare svoju kreativnost, da upoznaju tehnologije i inovativnost, ali posebno je važno da budu samopouzdani, sigurni u sebe, odgovorni i zadovoljni u školi.
- To su stvari koje bi buduća škola u Hrvatskoj treba imati. Svaka zemlja treba imati prioritete u obrazovanju, a u Hrvatskoj postoji veliki problem – strukovne su škole zanemarene, svi bi htjeli studirati pravo, ekonomiju, filozofiju, a struke jednostavno ne postoje. Jučer sam u Vukovaru čuo da imaju jednog jedinog keramičara u cijelom gradu, a to je nedopustivo! U Njemačkoj je situacija potpuno suprotna, i kod njih 70 posto ljudi završava strukovne škole i rade unutar gospodarstva, a samo 20 do 30 posto mladih ljudi ulazi u visoko obrazovanje. U Hrvatskoj treba promijeniti trend razmišljanja da je samo visoko školovanje važno, a da strukovno obrazovanje nije atraktivno - istaknuo je Đikić.
Što (još) ne znamo
O tome što ne znamo ,odnosno kako doznati, govorio je prof. dr. sc. Ivica Puljak koji je istaknuo kako i u Hrvatskoj treba razvijati one grane koje se razvijaju u svijetu, one koje su najčešće povezane s modernim tehnologijama.
- Mi često spominjemo kako treba razvijati STEM To ne znači da treba ostale stvari zanemarivati, ali ta STEM područja, znanost, matematika, inženjerstvo...to su područja na kojima bi trebalo inzistirati jer se na tome temelje moderno društvo i budućnost – rekao je Puljak. Prema njegovom mišljenju, treba razvijati vještine kritičkog promišljanja svega oko nas, svega onoga što se događa. Dodao je kako ovo stoljeće nije samo stoljeće znanja, već i znanosti, zbog čega je važno znanost širiti u društvu i inače, a najviše kroz obrazovanje.
Među panelistima je i Saša Cvetojević, poduzetnik i investitor koji je nazočnima nastojao prenijeti svoje viđenje budućih tehnologija i poslovnih modela povezanih s tim tehnologijama, sve s ciljem da se i u Hrvatskoj pokuša osvijestiti educiranje ne za prošlost, ne više ni za sadašnjost, već za budućnost.
- Nije lako pogoditi što će u budućnosti biti, ali ako barem krenemo razmišljati o trendovima i onome što dolazi, možda uspijemo nešto od toga pogoditi i dati mladima šansu da budu zapošljiviji i atraktivniji na tržištu rada. Oni moraju poznavati tehnologiju koja omogućava nove poslovne modele, moraju biti informatički pismeni, znati pokupiti znanje preko Interneta, a naše školstvo to trenutno ne akceptira u dovoljnoj mjeri – kaže Cvetojević i poručuje;
- Onaj tko danas nema pristup Internetu i ne zna ga koristiti može se usporediti s onim koji je nekad bio nepismen, pa nije mogao doći u knjižnicu, proučiti svo to znanje i kasnije ga iskoristiti. Informatičko je znanje imperativ!
a.kučić/aktualno.hr
