Dobra je vijest za Hrvatsku da će članice Europske unije biti obvezne izdvajati najmanje pet posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine namijenjenih razvoju pametnih sela. Stajalište, prema kojemu se najmanje pet posto sredstava iz ERDF-a od 2021. godine mora usmjeriti na razvoj pametnih sela, odnosno oko 2,4 milijarde eura na razini EU-a, može biti prekretnica na hrvatski stav o selu.
U situaciji kada je mladima u hrvatskoj život na selu nešto besperspektivno i zaostalo, sama informacija da EU želi ulagati u proizvodnju hrane, zaštitu okoliša i pošumljavanje može biti razlog da preispitaju svoje stavove i okrenu se sve profitabilnijim zelenim poslovima.
Prijedlog Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskom fondu zastupnici su podržali uvjerljivom većinom uz komentar „zajedno se zalažemo za pametna sela i borimo s problemima depopulacije i nestanka ruralnih područja, zajedno pokušavamo pronaći odgovore na demografske izazove, i zajedno želimo izgraditi Europu jednakih mogućnosti i životnog standarda svih građana". Razvoj pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije. Zato se sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru trebaju iskoristiti za postizanje pametnije, zelenije i povezanije Europe te Europe koja uključuje i približava se građanima.
Ljudi zaboravljaju da su voda i hrana osnovne ljudske potrebe i misle da je sve riješeno ako ih mogu kupiti u trgovinama. EU smatra da će jedan od glavnih zadataka pametnih sela biti proizvodnja hrane, kako bi se ispunile sve potrebe sve većeg broja ljudi na Zemlji, je jedno od najvažnijih pitanja koja postavljaju futurolozi „što i kako ćemo jesti za deset, pa i za 20 godina?
Stručnjaci koji se bave budućnošću prehrane predviđaju kako ćemo promijeniti način konzumiranja hrane te koje su to nove namirnice koje će se pojaviti u našoj prehrani. Umjesto današnjih modernih ponuda koje se nalaze na jelovnicima restorana, ali i u kućama, budućnost uključuje dublje razumijevanje prehrane i zdravlja. Koncept pametnih gradova, odnosno u ovom slučaju sela obuhvaća primjenu modernih tehnologija kako bi se povećala kvaliteta života.
Smart tehnologija najavljuje da će uskoro 3D printeri moći isprintati sendvič ili ručak umjesto skuhati ga ili ispeći. Na tržištu su već sada dostupni 3D printeri za hranu, i to za kućnu uporabu. Znanstvenici i futurolozi inzistiraju na prihvaćanju novih namirnica i načina jedenja. Zbog sve veće prenapučenosti Zemlje i ograničenih resursa jednostavno istraživanja u prehrambenoj industriji i brzi napredak tehnologije pružaju nove perspektive o tome što će se nalaziti na našem tanjuru u budućnosti.
Na tim će tržištima svoje mjesto naći i hrana proizvedena u Hrvatskoj, budući da će širokopojasni 5G Internet, zahvaljujući kojem će biti lakša primjena tehnologija poput Internet of Things, Big Data itd. omogućiti lakšu proizvodnju hrane, uz manju primjenu kemikalija i veće proizvodne mogućnosti. Smart tehnologije koje će stvarati pametna sela budućnost su Hrvatske.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
aktualno.hr
